Osjećate li da vas obaveze (pre)često gaze jer vam je teško započeti s obavljanjem zadataka unatoč svjesnosti o negativnim posljedicama odgađanja? Ako je odgovor „da“, ovo je članak za vas.

Kad ste se zadnji put osjećali da držite konce svog života u svojim rukama i da ste unaprijed pripremljeni za velik dio događanja koja su pred vama? „Jako davno“ ili „gotovo nikad“ sugerira da postoji mogućnost da spadate u 30% ljudi koji prokrastiniraju (prema Steel i Ferrari, 2013).

Zapisi o prokrastinaciji sežu još iz starog Egipta i Grčke, no unatrag zadnjih 40 godina bilježimo povećanje od čak 25% (prema Steel i Ferrari, 2013).  Studije pokazuju da je prokrastinacija posebno rasprostranjena među studentima. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Carleton u Kanadi otkrilo je da 80-95% studenata prokrastinira, a oko 50% to čini dosljedno i problematično (prema Steel, 2007).

Kako se ponašaju prokrastinatori?

Prokrastinatori odgađaju aktivnosti koje su im važne i koje im izazivaju nelagodu. Kasne s rokovima na poslu ili zadatke predaju u zadnji čas, tijekom studija odgađaju učenje za važan ispit, ne plaćaju račune na vrijeme, kasne s vraćanjem online kupovima te su prisiljeni zadržati robu koja im ne odgovara, jure netom prije odlaska na rođendane u kupovinu poklona, zaboravljaju važne događaje… Zbog takvih i sličnih ponašanja, često upadaju u nevolje kod nadređenih, partnera te dobivaju kritike uz konstantni osjećaj krivnje i stresa.

Svi mi ponekad odgađamo kućanske poslove ili prebacujemo zadatke na drugi dan, no to nije prokrastinacija, naročito ako je tako mudro postupiti. Prokrastinacija je odgađanje zadataka koji nam jesu važni i koje bi trebalo obaviti. Točnije, donošenje odluke da se odgodi ili ne dovrši zadatak i radi se nešto manje važno bez valjanog razloga, iako postoje negativne posljedice ako se ne pridržavamo izvornog zadatka.

Ali zašto onda prokrastiniramo kad smo svjesni negativnog utjecaja na naš život, odnose i poslovne rezultate?

Prokrastinacija nije samo pitanje lošeg upravljanja vremenom. To je obrazac razmišljanja i ponašanja koji ima duboke psihološke korijene koji uključuju strah od neuspjeha, anksioznost i manjak samopouzdanja. Evo liste najčešćih uzroka.

  1. Strah od neuspjeha: Mnogi ljudi odgađaju zadatke jer se boje da neće ispuniti očekivanja, bilo svoja ili tuđa.
  2. Poteškoće sa samopouzdanjem: Kada ljudi imaju sumnje u svoje sposobnosti i vrijednost, često odgađaju zadatke kako bi se zaštitili od daljnjeg narušavanja samopouzdanja jer često vjeruju da nisu dovoljno dobri ili sposobni da dovrše zadatak uspješno.
  3. Perfekcionizam: Perfekcionisti često prokrastiniraju jer postavljaju nerealno visoke standarde za sebe, što dovodi do osjećaja preplavljenosti i paralize.
  4. Katastrofiziranje posljedica i težine zadatka: Osoba obično precjenjuje težinu zadatka i negativnih posljedica koje slijede ako se počne baviti zadatkom. Te i druge procjene izazivaju visok osjećaj straha ili nelagode. Kada osjećamo takvu intenzivnu nelagodu često biramo odgađanje kao način suočavanja s negativnim emocijama. Ova strategija izbjegavanja, iako kratkoročno pruža olakšanje, dugoročno povećava stres i negativne osjećaje povezane s nedovršenim obvezama.
  5. Potreba za kontrolom i netolerancija nesigurnosti: Želja da budemo u kontroli te da budemo sigurni da nam se trud isplati je ljudska. S druge strane, u početku obavljanja zadatka gotovo nitko nije sto posto u kontroli niti postoji garancija uspjeha što može otežati započinjanje aktivnosti.

Posljedice Prokrastinacije

Prokrastinacija može dovesti do niza negativnih ishoda, uključujući smanjenu akademsku i profesionalnu uspješnost, lošije mentalno zdravlje i povećani stres. Istraživanje Sveučilišta u Utrechtu pokazalo je da kronična prokrastinacija može rezultirati višim razinama stresa i nižom općom dobrobiti (prema Van Eerde, 2003). Pojavu prokrastinacije treba stoga shvatiti ozbiljno  jer je riječ o  neproduktivnom ponašanju kojim povećavamo pritisak i osjećaj stresa te nam život čini nepotrebno kompliciranim.

Svjedočili smo brojnim slučajevima u kojima su klijenti, uz adekvatnu podršku i tehnike, uspjeli prevladati prokrastinaciju i postići svoje ciljeve. Nadamo se da će vam ove informacije pomoći da bolje razumijete prokrastinaciju. Ako se želite aktivno uhvatiti u koštac s prokrastinacijom u Vašem poslovnom okruženju, javite nam se na prava.formula@pravaformula.hr.

 

Literatura:

  • Steel, P., & Ferrari, J. (2013). Sex, Education and procrastination: An epidemiological study of procrastinators' characteristics from a global sample. European Journal of Personality, 27(1), 51–58. https://doi.org/10.1002/per.1851
  • Sirois, F. M., & Pychyl, T. A. (2013). "Procrastination and the priority of short-term mood regulation: Consequences for future self." Journal of Counseling Psychology, 60(2), 225-236. DOI: 10.1037/a0031663
  • Stead, R., Shanahan, M. J., & Neufeld, R. W. J. (2010). "I'll go to therapy, eventually: Procrastination, stress and mental health." Journal of Behavioral Medicine, 33(2), 89-103. DOI: 10.1007/s10865-009-9238-5
  • Steel, P. (2007). The nature of procrastination: A meta-analytic and theoretical review of quintessential self-regulatory failure. Psychological Bulletin, 133(1), 65-94.
  • Van Eerde, W. (2003). Procrastination at work and time management training. The Journal of Psychology, 137(5), 421-434.