U prošlom članku smo istaknuli razlike između fiksnog i razvojnog mentalnog sklopa i objasnili kako razvojni mentalni sklop karakterizira ustrajnost, usmjeravanje na budući rast i traženje novih rješenja. Ojačavanje vlastitog mentalnog sklopa može biti korisno u nošenju s različitim izazovima na način da njima pristupamo s višom razinom motivacije i entuzijazma. U nastavku slijedi nekoliko smjernica kojima možemo ojačati vlastiti mentalitet razvoja.

Kao da – Ponašanje kao da mogu ili kao da jesam je zanimljiva tehnika kojom se možemo motivirati da iskoračimo u nove pothvate. Svodi se na to da svoju pažnju usmjerimo na budući uspjeh i jednostavno zamislimo kako bi to bilo da uspijemo. Možemo zamisliti kako bi se tada osjećali, kome bismo pričali o tome, što bismo činili. U širem smislu, ponašanje kao da uključuje i ponašanje kao da sam već osoba kakva želim biti  - više optimistična, više otvorena, više fleksibilna. Pitanje koje pomaže je: „Što bih učinio/la da sam hrabriji/hrabrija?“

Nagrađivanje za male uspjehe -  Pri usvajanju novih vještina, važno je postavljati male ciljeve i nagraditi se kada ih ostvarimo. Iako možda već u početku znamo kako želimo da izgleda konačni cilj, dobro je razlomiti ga na manje dijelove da bismo mogli pratiti svoj razvoj tijekom cijelog procesa. Na taj način, bit će nam lakše vidjeti napredak i održati motivaciju. Dobro je nagraditi se kod ostvarenja malih ciljeva, bilo da je to čokolada, druženje nakon posla ili pohvala samome sebi jer tako uvažavamo vlastiti uspjeh i trud.

Vidjeti izazove kao prilike -  Novi načini rada, nove odgovornosti zbog promaknuća i druge promjene mogu donositi veselje, ali i otkrivati nam nova područja u kojim još nismo dovoljno stručni i vješti. Dobro je takve situacije vidjeti kao prilike za razvoj i osobni rast. Unatoč tome što možda još nemamo neka znanja, vještine ili sposobnosti, prihvaćanjem novih izazova, sebi dajemo priliku da isprobamo i naučimo nešto novo.

Prihvaćanje neuspjeha - Jedna od osnovnih smjernica za rad na vlastitom mentalitetu razvoja je prihvaćanje svojih i tuđih pogrešaka. Na taj način dajemo sebi i drugima dozvolu za nesavršenost. Možemo se zapitati imamo li razumijevanja za sebe kada griješimo i koliko imamo razumijevanja za druge, poput članova našeg tima, kada griješe? Micanjem fokusa s pogreške, možemo se usmjeriti na traženje rješenja za buduće situacije i svoje jake strane koje nam mogu pomoći u suočavanju.

Izlazak iz zone ugode - Ova smjernica odnosi se na aktivno traženje prilika za izlazak iz zone ugode ili komfora. Velik dio ljudi ne voli izlaziti iz zone ugode kada je riječ o komunikaciji (održavanje nastupa ili govora), fizičkoj nelagodi (boli, kardio-vježbama) te drugim aktivnostima koje pojedinac vidi kao ugrožavajuće, bilo da je to susret s paukom, prigovor djelatniku kafića ili odlazak kod zubara. S jedne strane, ostanak u zoni ugode donosi opuštanje i zadovoljstvo, ali nas s vremenom može uvući i u dosadu ili stagnaciju. Za iskorak iz zone ugode dovoljno je uvrstiti jednu novu aktivnost u svoj raspored, idealno već ovog tjedna.

Razvojni mentalni sklop nije nešto što se grubo ima ili nema, već je svatko od nas u nekom pojedinom području više fiksno ili razvojno orijentiran. Uvježbavanjem vlastitog mentalnog sklopa, s vremenom možemo primijetiti pomak na ljestvici od neću ili ne mogu nešto, preko želim i pokušat ću pa sve do mogu i napravit ću to. Za ove pomake je često potrebno vrijeme, a ljestvicom u nastavku možete ispitati u kojoj se fazi sada nalazite.

Ako Vas zanima više o ovoj temi, možete nam se javiti na prava.formula@pravaformula.hr

 

Izvori

Beere, J. (2019). The Growth Mindset Edge: Your Guide to Developing Grit. Simon and Schuster.

Dweck, C. (2016). What having a “growth mindset” actually means. Harvard Business Review, 13, 213-226.

Dweck, C. (2015). Carol Dweck revisits the growth mindset. Education Week, 35(5), 20-24.

Ng, B. (2018). The neuroscience of growth mindset and intrinsic motivation. Brain sciences, 8(2), 20. https://doi.org/10.3390/brainsci8020020